>

Nova forma Individualnog razvojno-obrazovnog programa IROP-a i Individualni tranzicioni plan ITP

Nova forma Individualnog razvojno-obrazovnog programa IROP-a i Individualni tranzicioni plan ITP
Datum objave: 04.06.2015 16:48 | Autor: Zavod za skolstvo

Ispis Štampaj stranicu


U sklopu Projekta: ,,Sveobuhvatna podrška kontinuitetu inkluzivnog obrazovanja“ koji se realizuje od strane Ministarstva prosvjete uz podršku UNICEF-a, a na osnovu prioriteta datih Strategijom inkluzivnog obrazovanja(2014-2018), kreirana je nova forma IROP-a i Individualni tranzicioni plan.

U obrazovno-vaspitnim ustanovama za đecu s posebnim obrazovnim potrebama koja su usmjerena u inkluzivno obrazovanje, izrađuju se individuanil razvojno-obrazovni programi. IROP je pisani dokument koji se radi pojedinačno za svako dijete. Zasniva se na dinamičkoj procjeni funkcionisanja đeteta, aktuelnog i planiranog nivoa znanja i vještina. On je skup svih đetetovih osobina i potreba iz kojih proizilaze ciljevi predmetnog programa.

Međutim, pojedini nastavnici kao imperativ doživljavaju ispunjenje postavljenih standarda i očekivanih ishoda znanja usljed nedovoljne sigurnosti i samopouzdanja kod kreiranja i implementacije IROP-a, a koji predstavlja okosnicu rada s đecom s posebnim obrazovnim potrebama. Izradom nove forme IROP-a željeli smo da nastavnike ohrabrimo i damo puno povjerenje u njihov rad i kompetencije, kako IROP ne bi doživljavali kao administrativnu obavezu bez razumijevanja, već kao mogućnost pune autonomije koja će im omogućiti prilagođavanje sposobnostima i potrebama đece. Prilikom eksterne provjere znanja zapažen je nesklad očekivanog broja đece s posebnim obrazovnim potrebama za provjeru znanja i prijava poslatih od strane škola, kao i da u jednom broju slučajeva IROP ne prati rješenje o usmjeravanju što je prepreka prilagođavanju i individualizaciji provjere znanja.

Stoga je jedna od preporuka Strategije osavremeniti IROP i orijentisati ga ka mjerljivim rezultatima obrazovnog i razvojnog napretka đeteta i planiranju budućih mjera podrške.

Formirana je Radna grupa i IROP-om su definisane i operacionalizovane vještine i temeljni procesi kojima đeca treba da ovladaju u cilju razvojnih i obrazovnih postignuća.

Uslijedilo je savjetovanje za nastavni kadar kako bi se pripremili za sprovođenje osavremenjenog IROP-a. Fokus je u timskom pristupu, koncipiranju cilja, što podtazumijeva usaglašavanje ciljeva postavljenih predmetnim programom sa sposobnostima i potrebama đeteta te na osnovu toga postavljanje ciljeva u skladu s mogućnostima đeteta. Zatim, ističe se važnost preciznog navođenja konkretnih aktivnosti / metoda / oblika rada kojima se postiže postavljeni razvojni i obrazovni cilj. Osim toga, ukazano je na značaj osmišljavanja načina i postupaka kojima se sprovodi praćenje, provjera i vrednovanje postignuća (razvojnog i obrazovnog).

Tim za izradu nove forme IROP-a čine: Tamara Milić, psihološkinja Ministarstvo prosvjete; Anita Marić, logopedica, Zavod za školstvo; Vjera Mitrović Radošević psihološkinja, Centar za stručno obrazovanje; Milana Raičević, psihološkinja, Sručna medicinska škola; Aleksandar Vuksanović, specijalni edukator, Resursni centar za đecu i osobe sa intelektualnim smetnjama i autizmom „1.jun“; Aleksandra Trailović Šljivančanin, specijalni edukator, OŠ „ 21.maj“; Almasa Begović, logopedica, OŠ „Sutjeska“; Jadranka Gavranović, pedagogica, OŠ „Savo Pejanović“.

Tim je održao savjetovanja za sve srednje stručne škole, predškolske i osnovnoškolske ustanove u Crnoj Gori. Savjetovanjima su prisustvovali predstavnici uprave i stručne službe ustanove (srednje škole 24.11. 2014.; obrazovno-vaspitne ustanove śeverne regije 26.11.2014.; obrazovno-vaspitne ustanove južne regije (uključujući Cetinje) 27.11.2014.; obrazovno-vaspitne ustanove u centralnoj regiji (Podgorica, Nikšić, Danilovgrad) 28.11.2014. godine.

Ukupno 243 predstavnika uprave i stručne služba ustanova koji će informisati timove za podršku učenicima koji pohađaju nastavu po principima inkluzivnog obrazovanja i kreirati, pratiti sprovođenje evaluirati ishode ipostignuća do kraja nastavne godine nakon čega se očekuje da iznesu svoje sugestije, preporuke za dalju implementaciju nove forma IROP-a koja će se zvanično primjenjivati od školske 2015/16. godine.
Individualni tranzicioni plan (ITP)

Jedan od prioriteta inkluzivnog obrazovanja koji je planiran Strategijom jeste povećanje broja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u srednjem obrazovanju. Stoga je nastala potreba za formalizovanjem procedura i postupaka kako bi se postigao kontinuitet obrazovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama. Krucijalni zadatak na ovom polju jeste operacionalizovati saradnju osnovnih sa srednjim školama, srednjih škola i tržišta rada putem Individualnog tranzicionog plana.

Individualni tranzicioni plan (ITP) je dio IROP-a. Sprovodi se u dvije faze: na kraju osnovne škole i na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Inicijalno se uspostavlja komunikacija i razmjena informacija između osnovnih i srednjih škola koja će omogućiti identifikaciju potreba i sposobnosti đeteta sa ciljem prelaska na sljedeći nivo obrazovanja uz podršku profesionalne orijentacije.

Njime se preciziraju i tranzicione aktivnosti koje će biti završene tokom godine a koje treba da podrže razvoj đeteta i nakon završene škole. ITP čine konkretni koraci koje treba preduzeti da bi dijete bilo u stanju da usvoji vještine što samostalnijeg života. Zadatak mu je da identifikuje mjerljive ciljeve tokom posljednjeg ciklusa osnovnog obrazovanja kako bi na pravi način usmjerili učenika ka stručnom obrazovanju i zapošljavanju koje će mu omogućiti samostalan život. Ukazuje na sklonosti učenika, interese i potrebe; angažuje roditelje kako bi uzeli aktivno učešće u radu; identifikuje ko je odgovoran za različite aspekte procesa obrazovanja; aktivnosti su koordinirane (između agencija, pružaoca usluga, stručnog obrazovanja i programa rehabilitacije); postavlja godišnje ciljeve, strukturu koraka koji će se preduzeti i vještine koje će se koristiti; opisuje odgovornosti roditelja i učenika. Tim za izradu i primjenu ITP čine: učenik, roditelji, nastavnici, stručni saradnici škola, stručnjaci resursnog centra, službe zapošljavanja i dr. Školu treba uputiti na saradnju sa ustanovama, institucijama orgaizacijama koje pružaju usluge procjene sposobnosti i rehabilitacije, kao i službama zapošljavanja, poslodavcima i dr. Precizira i tranzicione aktivnosti koje će biti završene tokom godine i one treba da podrže razvoj djeteta i nakon završene škole.

U daljem procesu obrazovanja i vaspitanja optimalno je profesionalno osposobljavanje kroz stručno obrazovanje koje omogućava sticanje vještina potrebnih za zapošljavanje, a time i ostvarivanja životne samostalnosti. Individualizacija se postiže modularizovanim programima. Odabrana su dva obrazovna programa i modularizovana na način što je definisan paket znanja, vještina i kompetencija, način skraćivanja programa (koji se predmeti mogu redukovati, isključiti), prilagođavanje praktične nastave, ocjenjivanje i verifikacija.

Učenik stiče potvrdu o završenom dijelu programa (izdaje je škola), odnosno sertifikat stručne kvalifikacije (izdaje ga Ministarstvo rada i socijalnog staranja).

Efektivno inkluzivno obrazovanje se mjeri kroz zapošljivost, a njegova efikasnost se ogleda kroz stopu nastavljanja školovanja, odgovarajući ishod obrazovnog sistema.

Zbog toga se u drugoj fazi ITP fokusira na pripremu za zapošljavanje i vještine za nezavisan život.

Organizovana je obuka timova osnovnih i srednjih škola i lokalne komisije za usmjeravanje, o ITP-u, u Podgorici, 17. 02. 2015. godine. Tom prilikom prošlo se kroz korake u inkluziji đece s posebnim obrazovnim potrebama. Rađeno je na teme: umrežavanje i primjena ITP između osnovne i srednje škole, izbor zanimanja.

Tim za izradu ITP-a čine: Tamara Milić, psihološkinja Ministarstvo prosvjete; Anita Marić, logopedica, Zavod za školstvo; Vjera Mitrović Radošević psihološkinja, Centar za stručno obrazovanje; Milana Raičević, psihološkinja, Sručna medicinska škola; Ana Ćalov Prelević, psihološkinja, OŠ „Branko Božović“; Jadranka Gavranović, pedagogica, OŠ „Savo Pejanović“.